Kakvo je tlo u vašem vrtu?

Tlo je kompleksna tvar koja se sastoji od malih i velikih čestica kamena, organskih ostataka biljaka i životinja te bakterija. U vrtu je vrlo važno da je zemlja zdrava i primjerenog sastava kako bi mogla biljkama pružati fizičku potporu, opskrbljivati ih vodom, zrakom i gnojivom iz rude.

Ovisno o navedenom možemo razlikovati nekoliko vrsta tla, a njeno dobro poznavanje pomaže nam pri lakšoj pripremi te odabiru rješenja za poboljšanje sastava.

Vrste zemlje/tla

a) Pješčano tlo

U našem je okruženju vrlo rijetko. Najčešće ga nalazimo blizu rijeka i gradova gdje je u prošlosti voda nanijela pijesak. Takva je zemlja sastavljena od 80 do 100 % pijeska, do 10 % ilovače i do 10 % gline.

Organskih je sastojaka vrlo malo, siromašna je mikroorganizmima, a organska se tvar brzo razgrađuje. Od svih vrsta tla upravo su ova najprozračnija i ne sakupljaju mnogo vode. Nakon kiše brzo se suše i ne zadržavaju vodu. Biljke posađene u njima ispostavljene su suši te ih moramo češće i više zalijevati.

b) Ilovasta tla

Su u vrtu najpoželjnija temeljna tla. Teža su i hladna, a kada su vlažna, vrlo su ljepljiva. Potpuno obrnuto događa se u suši: tada su tvrda i zbijena. Pogodna su za sadnju i uzgoj većine vrtnih biljaka i plodova. Sastavljena su od 25 do 50 % pijeska, 30 do 50 % ilovača i 10 do 30 % gline.

Relativno dobro zadržavaju vodu te im kraća suša ne predstavlja preveliki problem. Voda kroz tlo prolazi sporo i biljke dulje opskrbljuje vlagom. Pri duljim padavinama voda ne zaostaje, a bogata je organskom osnovom i mikroorganizmima.  Kombinacija ilovastih i pješčanih tla daje najbolju kombinaciju.

c) Glinena tla

Vrlo dobro zadržavaju vodu, ali nisu prozračna. Teška su i zbita i vrlo se sporo griju. Sastavljena su od 50 do 100 % gline, do 40 %  ilovače i do 40 % pijeska. Obrada je takve zemlje teška jer je supstrat ljepljiv što onemogućava rad s alatom. Dobro zadržavaju vodu i često su poplavljena, tj. voda često ostaje na površini i nekoliko dana nakon kiše. Kod veće suše tla su zbita i sužavaju se te se javljaju pukotine i grude. Svrstava se u kisela tla.

d) Kamenita tla

Su blijeda tla i sadrže velik udio kamenja i kremena. Zbog velikih dijelova voda se brzo odvaja i ispušta te se hranjive osnove brzo gube. Biljke s dubokim korijenjem nisu pogodne za sadnju u takvoj zemlji. Zbog velike količine vapnenca pripadaju u lužnata tla.

e) Treset

Je prepoznatljivo tamnosmeđe, sive ili crne boje i gljivaste strukture.  Zemlja sadrži puno razgrađenih organskih tvari, ali je siromašna hranjivim tvarima. Vrlo slabo zadržava vlagu. Svrstava se u kisela tla.

Prepoznavanje i utrđivanje vrste tla

Vrstu tla i zemlje najbrže možemo odrediti testiranjem u vrijeme kada tlo nije premokro ili presuho. Uzmemo šaku zemlje te ju rukama oblikujemo u kuglu. Na pogled ocijenimo veličinu, sastav i boju prstiju.

a)    Pješčana tla

teško se oblikuju u kuglicu, grublja su i zrnata, a boja je smeđa ili sivkasta.

a)    Ilovasto tlo

je ljepljivo i vrlo lako ga oblikujemo. Lijepo mijenja oblik na stisak. Svijetlosmeđe je boje.

a)    Glineno tlo

je vrlo ljepljivo i masno. Lako se oblikuje, a pri dodatnom stiskanju djeluju svilenkasto glatko. Svijetlosmeđe je ili sive boje.

a)    Kamenita tla

imaju velike dijelove kamena, prhka su i svijetlosmeđe su boje. U kuglicu ih teško oblikujemo jer se raspadaju.

a)    Tresetna tla

se lahko oblikuju, vlažna su i mekana, skoro pahuljasta. Tlo je smeđe ili crne boje.

Drugi način određivanje vrste tla je test sedimentacijskom analizom za koju trebamo vodu i veću prozirnu čašu. Postupak je sljedeći:

• Uzmemo 1 dl zemlje iz vrta; na više mjesta po malo tako da dobijemo prosječan uzorak koji istresemo u veću prozirnu čašu.
• U čašu dodamo 4 dl vode, zatvorimo i dobro protresemo da se zemlja posve pomiješa s vodom.
• Čašu ostavimo stajati 24 sata da se izluče određene frakcije zemlje.
• Ovisno o debljini pojedine frakcije ocijenimo njihov udio. Pijesak se odvaja na dno, ilovača je u sredini, a glina na vrhu. Organski dijelovi obično plivaju na vrhu. Postotak pojedinih frakcija pokazuje koji je tip zemlje:

PJEŠČANA TLA : 80 – 100 % pijeska, 0 – 10 % ilovače, 0 – 10 % gline;
ILOVASTO TLO: 25 ‒ 50 % pijeska, 30 – 50 % ilovače, 10 – 30 % gline;
GLINENA TLA: 0 – 40 % pijeska, 0 ‒ 40 % ilovače, 50 – 100 % gline.

Pored te analize preporuka je da se izmjeri kiselost i lužnatost tla jer upravo to utječe na dostupnost hranjivih tvari u zemlji. U svim vrtnim centrima može se kupiti uređaj za mjerenje ph vrijednosti tla ili test s listićima u boji. U čašu ulijemo 1dl destilirane vode i dodamo malo zemlje.

Otopinu dobro rastopimo i umočimo listić u boji. Nakon kratkog vremena listić promijeni boju koja po skali pokazuje određenu ph vrijednost. Vrijednost ph između 0 i 6,9 znači da je tlo kiselo, ph 7 znači da je tlo neutralno, a vrijednost od 7,1 do 14 pokazuje lužnato tlo. Za uzgoj biljaka i plodova najbolje je imati ph između 6 i 7,5. Sve izvan tih vrijednosti smanjuje vitalnost zemlje. Na osnovu kiselosti tla odlučujemo o načinima poboljšanja tla.

Načini poboljšavanja tla

Kako bismo poboljšali rodnost i vitalnost tla, olakšali obradu te dobili dobar i zdrav proizvod, moramo paziti na ph zemlje.

a)    Pješčanoj zemlji

Dobro je dodati kompost, glinu i ilovaču kako bi se omogućilo dulje zadržavanje vode te se tlo obogatilo organskom osnovom. Poželjno je upotrebljavati i organska gnojiva te u sušnom razdoblju dobro zalijevati. Preporučujemo i korištenje lišća i slame kako bismo spriječili isušivanje i obogatili tlo organskim tvarima. Pri kraju sezone tla oremo.

Kokosova vlakna pokazala su se iznimno korisnima u poboljšanju ph zemlje. Neutraliziraju ph, dobro zadržavaju vlagu te poboljšavaju strukturu zemlje i izloženost organskim osnovama.

b)    Ilovasta tla

Najbolja su za uzgoj biljaka. Treba im dodavati organsko gnojivo i substrate ako im želimo poboljšati strukturu. Nakon korištenja dodataka lakša je i obrada tla. Redovito ih gnojimo kompostom i organskim gnojivom. Podvrgnuta su kiseljenju tla te im dodajemo vapnenac. Dodavanjem organskog substrata iz kokosovih vlakana uvelike im poboljšavamo strukturu, normaliziramo ph, povećavamo dostupnost vode i hranjivih tvari te činimo bilje vitalnijima.

c)    Glinenim talima

Prvo moramo drenažom ili iskopavanjem kanala odvojiti višak vode. Dodajemo im pijesak i kompost čime poboljšavamo strukturu za bolju obradu. Glinena tla podvrgnuta su kiseljenju i zato im dodajemo vapnenac. Najbolje rezultate daju nakon dodavanja organske zemlje iz kokosovih vlakana u kombinaciji s pijeskom.

d)    Kamena tla

Treba najprije očistiti od većeg kamenja. Najbolje je to uraditi strojno, ali možemo i rukama. Dodajemo im kompost s dodatkom organskog gnojiva, slame i lišća. Dodatkom organske zemlje iz kokosovih vlakana lužnati ph se normalizira, a struktura uvelike poboljšava. Potreba za zalijevanjem osjetno je smanjena, ph je nakon nekog vremena optimalan, a dostupnost hranjivih tvari za bilje uvećana.

e)    Treset

Kod treseta moramo paziti na odvajanje viška vode i poboljšanje strukture. Dodajemo im kompost i pijesak. Pripadaju u kisela tla. Nakon odvajanja vode postaju vrlo rodna. Upotreba organske zemlje iz kokosovih vlakana u kombinaciji s pijeskom brzo povećava rodnost tla i ph, slično kao kod glinenih tala.

Zaključak

Članak opisuje vrstu i osnove tla te kako pristupiti prilikom poboljšavanja. Osim zemlje, prilikom uzgoja moramo paziti na razvoj biljaka i vremenske uvjete zbog čega radimo ponovnu analizu i vršimo poboljšavanje tla, gnojenje i zaštitu biljaka. Pazimo da su svi materijali i pripravci ekološki, u skladu s prirodom, a sve kako bi budućim naraštajima ostavili kvalitetna, zdrava i rodna tla.

Uđite u našu i vašu EKO trgovinu

Pročitajte još: