{"id":158627,"date":"2016-03-29T19:19:09","date_gmt":"2016-03-29T18:19:09","guid":{"rendered":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/nekategorizirano\/rucak-bez-salate\/"},"modified":"2016-03-29T19:19:09","modified_gmt":"2016-03-29T18:19:09","slug":"rucak-bez-salate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/savjeti\/rucak-bez-salate\/","title":{"rendered":"Ru\u010dak brez salate?"},"content":{"rendered":"

Svima nam je poznata \u010dinjenica da zdrav nutritivno izbalansiran ru\u010dak mora sadr\u017eavati i vlakna. Budu\u0107i da je preporu\u010dljiv izvor vlakana u prehrani zeleno lisnato povr\u0107e, salata je logi\u010dan izbor. Brzo se priprema i sla\u017ee se sa svim glavnim jelima doma\u0107e kuhinje.<\/strong> <\/b><\/p>\n

\n

Salata<\/b> je zdrava, a najbolja je ona iz vlastitog ili bakinog vrta. No, znate li za\u0161to?<\/p>\n<\/blockquote>\n

Svje\u017ee ubrana organski uzgojena\u00a0salata<\/b> iznimno je bogata vitaminima, fitonutrijentima i folnom kiselinom. Zdjelica zelene salate ima vi\u0161e vitamina C\u00a0<\/b>nego srednje velika naran\u010da i sna\u017ean je antioksidant<\/b> koji poma\u017ee imunolo\u0161kom sustavu\u00a0u za\u0161titi od bolesti. Salata sadr\u017ei puno vode,\u00a0a\u00a0jedna glavica salate zadovoljava 16 % dnevne potrebe organizma za teku\u0107inom. <\/p>\n

U bijelim dijelovima salate nalaze se bjelan\u010devine<\/b> \u2013 18 % proteina \u2013 pribli\u017ena koli\u010dina koja se nalazi u jednom jogurtu. Uz to u listovima se nalazi osam va\u017enih aminokiselina za metabolizam. <\/p>\n

Sljede\u0107i sastojak je folna kiselina<\/b> koja je jedan od vitamina B-kompleksa i va\u017ena je pogotovo za trudnice. Folna kiselina spre\u010dava nepravilnosti kod razvoja le\u0111ne mo\u017edine embrija \u010dime omogu\u0107ava pravilan razvoj \u017eiv\u010danog sustava. Zelena salata sadr\u017ei velike koli\u010dine folne kiseline koja bi trebala biti uklju\u010dena u svakodnevnu prehranu budu\u0107ih mama.<\/p>\n

Nemojmo zaboraviti minerale<\/b> \u2013 me\u0111u njima kalcij, \u017eeljezo, kalij, magnezij, mangan i bakar. Kalij uravnote\u017eava koli\u010dinu teku\u0107ina u organizmu, kontrolira krvni tlak i otkucaje srca. Mangan je potreban za antioksidaciju stanica, bakar je potreban za stvaranje crvenih krvnih tijela, \u017eeljezo je va\u017eno za nastajanje hemoglobina i spre\u010dava anemiju. <\/p>\n

Kao i svo zeleno povr\u0107e, salata je tako\u0111er bogata vlaknima i odli\u010dna je za sve koji imaju problema s probavom. Salata je idealna za sve koji imaju problema s vi\u0161kom kilograma i probleme s kolesterolom.<\/b>\u00a0Ima malo kalorija i spre\u010dava skupljanje lo\u0161ih masno\u0107a u krvi.<\/p>\n

\n

Salatu jedemo cijele godine<\/b> \u2013 u prolje\u0107e sijemo zelenu salatu i endiviju, po ljeti razli\u010dite sorte radi\u0107a, u jesen matovilac koji beremo u zimi kao i radi\u0107. <\/p>\n<\/blockquote>\n

Sa salatama mo\u017eemo u\u010diniti na\u0161 vrt posebnim i raznobojnim jer se mo\u017eemo odlu\u010diti za zelene, bijele ili crvene vrste, ovisno koje vi\u0161e volimo. Samo doma\u0107a organski uzgojena\u00a0salata sadr\u017ei u sebi sve vitamine i minerale.<\/strong> No, salata stajanjem gubi nutritivne sastojke pa je va\u017eno \u0161to prije nakon berbe pripremiti je i pojesti.<\/p>\n

Za uzgoj salate<\/strong> potrebno je plodno, rastresito humusno tlo pH vrijednosti 6-7 koje dobro zadr\u017eava vlagu. Budu\u0107i da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli koje su osnova mineralnih gnojiva, tlo bi trebalo biti bogato organskom tvari. Treba istaknuti da salata pogotovo ne\u0107e rasti u zemlji koja je zasi\u0107ena herbicidima. <\/p>\n

Prije nego posijemo ili posadimo salatu po\u017eeljno je dodati organsko gnojiv<\/a>o, nikako ne upotrebljavamo umjetna gnojiva ili agrokemikalije. Organska gnojiva trebaju sadr\u017eavati prirodne pobolj\u0161iva\u010de rasta za zdrav rast kao \u0161to su leonardit<\/a> i mikoriza<\/a>, za brz razvoj sustava korijenja. <\/p>\n

Ako sadimo salatu, mlade sadnice mo\u017eemo zaliti prirodnim pripravcima za ja\u010danje lisnatog povr\u0107a<\/a>\u00a0da \u0161to prije oja\u010daju i narastu. Ako imamo te\u0161ku zemlju, sadnicama dodajemo malo organske zemlje<\/a> ili je rastresemo po povr\u0161ini gdje smo posijali salatu. Zemlja ne bi smjela sadr\u017eavati umjetna gnojiva. <\/p>\n

\n

Na optimalnoj temperaturi (15\u00b0- 20 \u00b0C) posijano sjeme salate \u0107e niknuti za 2-4 dana, a maksimalan rast na otvorenim gredicama \u0107e dosegnuti nakon 45-55 dana. <\/p>\n<\/blockquote>\n

Temperatura zraka vi\u0161a od 20 \u00baC u fazi rasta, osobito ako je suho tlo, nepovoljno \u0107e se odraziti na koli\u010dinu i kakvo\u0107u prinosa. Salata koja raste na suhom tlu, vrlo brzo formira sjeme te vi\u0161e nije prikladna za jelo. No, salatu ja\u010damo na prirodan organski na\u010din prirodnim sredstvima za ja\u010danje lisnatog povr\u0107a koja omogu\u0107avaju salati zdrav i dobar rast \u010dak i kad su no\u0107ne temperature ni\u017ee, \u00a0i u slabijim uvjetima za rast (bilo zbog tla ili vremenskih prilika). Tako \u0107e i berba nastupiti ranije. \u00a0<\/p>\n

Kada su biljke ve\u0107e mo\u017eemo ih organski dognojiti teku\u0107im gnojivima<\/a> koja sadr\u017ee npr.,\u00a0leonardit koji na organski na\u010din pove\u0107ava lisnu masu<\/b>. <\/p>\n

\n

Ne zaboravite tako\u0111er da salatu vole jesti i pu\u017eevi i voluharice<\/b>, zato mo\u017eete za\u0161tititi biljke bez agrokemikalija prirodnim pripravcima protiv pu\u017eeva<\/a> ili voluharica<\/a>. Oba pripravka odvra\u0107aju \u0161tetnike na na\u010din da biljke zalijemo sredstvom prije nego se \u0161teto\u010dine pojave.<\/p>\n<\/blockquote>\n

Mini salate ili mikrosalate su specifi\u010dne sorte, predvi\u0111ene za uzgoj u posudama poput za\u010dinskog bilja. Matovilac, rikola i poto\u010darka su naj\u010de\u0161\u0107e u hobisti\u010dkom uzgoju na balkonu. Prednost mikrosalata je \u0161to se ne beru, ve\u0107 se vi\u0161e puta u sezoni \u0161i\u0161aju \u0161karicama.<\/p>\n

Bez obzira koja je va\u0161a omiljena salata, upotpunit \u0107e svaki obrok. Dobar tek!<\/i><\/b><\/p>\n