{"id":158647,"date":"2022-03-01T07:33:53","date_gmt":"2022-03-01T06:33:53","guid":{"rendered":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/nekategorizirano\/mrkve-duginih-boja\/"},"modified":"2022-03-01T07:33:53","modified_gmt":"2022-03-01T06:33:53","slug":"mrkve-duginih-boja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/savjeti\/mrkve-duginih-boja\/","title":{"rendered":"Mrkve duginih boja"},"content":{"rendered":"

Mrkva je jedna od osnovnih i vrlo korisnih vrsta povr\u0107a. Znate li da su uz naran\u010dastu i \u017eutu mrkvu sada dostupne i sorte s bijelim, crvenim \u010dak i s ljubi\u010dastim korijenom? Budu\u0107i da ljudi jedemo i o\u010dima, njihova je \u0161arena paleta duginih tonova divna pa\u0161a za na\u0161e o\u010di koje se na taj na\u010din nahrane prije na\u0161ih \u017eeludaca.<\/strong><\/p>\n

Izvor boja<\/h2>\n

Razli\u010dite boje izviru iz razli\u010ditih dijelova svijeta. Ljubi\u010dasta mrkva<\/strong> dolazi iz Turske i Bliskog istoka. Crvena izvire<\/strong> iz Kine i Indije. \u017duta mrkva<\/strong> dolazi s Bliskog istoka. Svake godine pak proizvo\u0111a\u010di iznenade nekom novom nijansom boje.<\/p>\n

Pojedina\u010dno ili u mje\u0161avini raznobojnih kompleta trenutno se koriste sljede\u0107e sorte sjemenja: ljubi\u010dasta Purple Haze i Purple Dragon, \u017euta Yellowstone i Solar Yellow, naran\u010dasta Ramosa i Nantes<\/a>, crvena Red Samurai i Atomic Res i bijela Belgian White.<\/p>\n

Ljekoviti u\u010dinci mrkve<\/h2>\n

Uz \u0161arene boje koje \u010duvaju na\u0161e \u010dakre, mrkva ima i niz ljekovitih u\u010dinaka na na\u0161e tijelo<\/strong>. Va\u017ean je izvor antioksidanta beta-karotena<\/strong> koji se u tijelu prema potrebi pretvara u vitamin A<\/strong>. Antioksidanti va\u017eno su prirodno oru\u017eje protiv raka, umora i starenja<\/strong>.<\/p>\n

Poznata nam je izreka koja ka\u017ee da ako jede\u0161 mrkvu da \u0107e\u0161 i pono\u0107i vidjeti kao zec. Naime, pono\u0107i ne\u0107emo vidjeti \u010dak i ako \u0107emo jesti samo mrkvu, ali mrkva svejedno pobolj\u0161ava vid<\/strong> i ten ko\u017ee te sni\u017eava krvni tlak<\/strong>. Utje\u010de na procese u crijevima te je odli\u010dna za \u010di\u0161\u0107enje vode iz tijela te zato poma\u017ee kod bolesti bubrega. Sadr\u017ei kalij, \u017eeljezo i vitamine K, B6 i B7.<\/strong><\/p>\n

Uzgoj mrkve<\/h2>\n

Mrkva<\/a> najbolje uspijeva na toplim, sun\u010danim lokacijama<\/strong>, na vi\u0161e pjeskovitom<\/strong> tlu koje je rahlo. U takvom tlu se razvije lijep, duga\u010dak korijen. Iz toga razloga tla moraju biti rahla, \u0161to kod osnovne obrade tla posti\u017eemo i dodavanjem Organske zemlje<\/a> iz kokosovih vlakna<\/strong>. Tada se moramo uvjeriti u to da u tlu nema voluharica koje jako vole mrkvu. Za za\u0161titu od voluharica koristimo proizvod protiv voluharice Voluharica STOP<\/a>. Dovoljna mora biti i koli\u010dina hranjivih tvari zato u tla dodamo dobro raspadnuti doma\u0107i kompost ili kompostirano ekolo\u0161ko gnojivo<\/a> za vrt Organic ECO<\/strong> ili organsko gnojivo<\/a> za vrt Organski vrt<\/strong>.<\/p>\n

\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"mrkva\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/p>\n

Mrkvu je najbolje sijati u redove koji su me\u0111usobno udaljeni cca 25 cm<\/strong>. Budu\u0107i da je sjeme dosta sitno, posijemo ga gu\u0161\u0107e te kasnije razrijedimo<\/strong> da je me\u0111u pojedinim biljkama oko 8 cm prostora. Sjeme ni\u010de polako \u2013 od 14 do 21 dan. Sijemo ga kada su tla dovoljno topla<\/strong>. Za obilje\u017eavanje mrkvu mo\u017eemo sijati zajedno s rotkvicom ili salatom koja brzo nikne te njene usjeve brzo poberemo s vrta kako ne bi smetali pri rastu mrkve. Dodavanjem sjemena kopra<\/strong>, utje\u010demo na bolje nicanje mrkve. Dobar susjed za mrkvu je luk<\/strong> jer jedan drugome tjeraju \u0161tetne muhe. Nakon nicanja skrb za mrkvu je jednostavna.<\/p>\n

Oprezno okopavamo<\/strong>, redovito plijevimo i pazimo da se ne pojave \u0161teto\u010dine i bolesti kako bismo na vrijeme poduzeli potrebne mjere. Budu\u0107i da mrkvu gojimo na sun\u010danim stranama, u ljetnim danima moramo pobrinuti za zagrtanje kako bismo zadr\u017eali vlagu, o\u010duvali rahla tla i sprije\u010dili rast korova. Katkad nam se kod iskopavanja usjeva poka\u017eu zanimljive i duhovite mrkve koje uz boju jo\u0161 dodatno i oblikom po\u017eive na\u0161e vrtlarenje. Deformirani oblici mrkve razvijaju se u tlu u kojem se nalazi vi\u0161e kamenja ili tamo gdje tla nisu dovoljna rahla. Deformacije mogu nastati i zato jer smo ih o\u0161tetili za vrijeme rasta prilikom opskrbe ili zbog promjena vla\u017enosti tla.<\/p>\n

Kori\u0161tenje mrkvi duginih boja<\/h2>\n

Iz mrkve dobijemo najvi\u0161e korisnih tvari ako je jedemo svje\u017eu. Prirodno slatka i hrskava odli\u010dna je umo\u010dena u razli\u010dite umake i naribana u salati. Iz nje mo\u017eemo tako\u0111er napraviti svje\u017e sok od mrkve u kombinaciji s jabukom i celerom. Odli\u010dna je za u juhu, umake ili pire od mrkve, ali kuhanjem gubimo do 75 % beta-karotena. Vi\u0161e informacija o sijanju i uzgoju mrkve mo\u017eete si pogledati o savjetu Uzgoj mrkve<\/a>.<\/p>\n

Za uzgoj mrkve preporu\u010dujemo:<\/h2>\n