{"id":158655,"date":"2022-03-09T20:01:53","date_gmt":"2022-03-09T19:01:53","guid":{"rendered":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/nekategorizirano\/kompost-sve-male-tajne-pravilnog-kompostiranja\/"},"modified":"2022-03-09T20:01:53","modified_gmt":"2022-03-09T19:01:53","slug":"kompost-sve-male-tajne-pravilnog-kompostiranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dev.homeogarden.com\/hr\/savjeti\/kompost-sve-male-tajne-pravilnog-kompostiranja\/","title":{"rendered":"KOMPOST – sve male tajne pravilnog kompostiranja"},"content":{"rendered":"

Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekolo\u0161koj preradi doma\u0107eg gnojiva s visokim udjelom humusa.<\/strong><\/p>\n

Kompostiranje se vr\u0161i postupno te u kontroliranim uvjetima. Va\u017enu ulogu imaju mikroorganizmi<\/strong> koji biolo\u0161ki razla\u017eu organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se zatim pretvore u spojeve humusa.<\/p>\n

Za\u0161to je dobro kompostirati?<\/h2>\n

Kompostiranje je zapravo proces recikla\u017ee organskog, odnosno \u201ebio otpada\u201c kojim se dobiva\u00a0ekolo\u0161ki najprihvatljivije organsko gnojivo\u00a0\u2013 kompost.<\/strong><\/p>\n

Kompostiranjem rje\u0161avamo problem organskih otpadaka<\/strong> iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetna<\/strong>\u00a0organska gnojiva<\/a>\u00a0kojim \u0107emo obogatiti zemlju na vrtu. Tako oboga\u0107ena zemlja mo\u0107no \u0107e oja\u010dati biljke koje \u0107e zbog toga biti otpornije na \u0161tetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvo\u0107u i nema \u0161tetnih utjecaja na zdravlje ljudi.<\/p>\n

Kompostiranje je dakle jedan zatvoreni krug suradnje \u010dovjeka i okoli\u0161a u kojemu svi profitiraju.<\/strong><\/p>\n

Svojstva komposta<\/h2>\n

Zreli kompost sadr\u017ei od 70 do 80 % organskih tvari, du\u0161ik, fosfor, kalij i kalcij.<\/strong> Fosfor brzo djeluju dok du\u0161ik djeluje ne\u0161to sporije. Kompost sadr\u017ei i humusne spojeve koji zemlju \u010dine plodnijom. Razlog tomu je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i otapa (zadr\u017eava) minerale potrebne za napredovanje biljaka. Osim toga, kompost pove\u0107ava mikrobiolo\u0161ku aktivnost tla.<\/strong><\/p>\n

Kori\u0161tenje komposta<\/h2>\n

Kompost treba prije kori\u0161tenja dobro\u00a0prosijati<\/strong> kako bi se uklonili svi nestrukturirani ostatci (npr. ljuske oraha i sl.). Te ostatke zatim mo\u017eete vratiti na kompostnu hrpu. Organskim vrtlarima ti ve\u0107i djeli\u0107i u kompostu obi\u010dno ne smetaju zato taj dio po \u017eelji mo\u017eete i presko\u010diti. Grublji materijal mo\u017eete iskoristiti i kao organsku dekorativnu koru te \u0107ete na taj na\u010din za\u0161titi biljke od vremenskih utjecaja.<\/p>\n

\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/p>\n

Koli\u010dina hranjivih tvari u kompostu nije toliko izrazita kao u gnojivima koja mo\u017eete kupiti. Zbog toga je pri gnojidbi potrebno koristiti\u00a0ve\u0107u koli\u010dinu komposta\u00a0\u2013 od 30 do 60 tona po hektaru.<\/strong> Za ku\u0107ne vrtove<\/strong> ra\u010dunajte da je potrebno od 2 do 5 litara po kvadratnom metru<\/strong>, ovisno o potrebama pojedine biljke. Kompost mo\u017eete dodati i u rupe u koje \u0107ete posaditi biljke.<\/p>\n

\n\t\t\t\t\t\t\tSavjet
\n\t\t\t\t\t<\/h3>\n

\n\t\t\t\t\t\tKompost se razbaca po zemlji neposredno prije sjetve ili sadnje.\t\t\t\t\t<\/p>\n

Juha od komposta<\/h2>\n

Kompost mo\u017ee biti i <\/strong>teku\u0107e gnojivo<\/a>.<\/strong>Od komposta se mo\u017ee napraviti i\u00a0kompostna juha koja \u0107e poslu\u017eiti kao blago\u00a0teku\u0107e gnojivo\u00a0za hranjenje biljaka<\/strong>. Kompostnu juhu pripremite neposredno prije nego je kompost zreo<\/strong> \u2013 materijal postavite u odgovaraju\u0107u posudu i prelije vodom u omjeru 1 : 6.<\/strong> Dobivena smjesa se dobro promije\u0161a, procijedi te se prebaci u kantu za zalijevanje te se s njom zalijevaju biljke. Juha od komposta se koristi za poticanje mikrobiolo\u0161ke aktivnosti tla.<\/strong><\/p>\n

Kompostiranje ne treba nu\u017eno biti prljavi posao. Za kuhinjsko kori\u0161tenje postoje manje i isto tako simpati\u010dne posude za kompost.<\/p>\n

Na \u0161to moramo paziti<\/h2>\n

Kod izrade komposta treba posvetiti pa\u017enju odabiru idealnog polo\u017eaja u vrtu, tipu kompostera te na vrstu otpada<\/strong> koji odla\u017eemo na kompostnu hrpu. Ovisno o godi\u0161njem dobu i klimatskim uvjetima, treba voditi ra\u010duna o vlazi, zra\u010denju te o temperaturi komposta.<\/strong><\/p>\n

\u0160to je to kompostna hrpa?<\/h2>\n

Kompostiranje se odvija u kompostnim hrpama. Dakle, kompostna hrpa<\/strong> je hrpa odlo\u017eenog bio otpada u kojem se odvija proces razlaganja. Kompostna hrpa mo\u017ee biti na otvorenom ili se mo\u017ee smjestiti u prikladan komposter.<\/p>\n

Idealan polo\u017eaj za kompost<\/h2>\n

S obzirom na \u010dinjenicu da \u0107e ve\u0107ina organskog materijala za kompost do\u0107i iz vrta (otkos trave, ostatci od obrezivanja, suho li\u0161\u0107e, korovi, neiskori\u0161teno povr\u0107e i ostalo<\/strong>), a dobiveni kompost \u0107e se opet vratiti u vrt \u2013 najbolje je odabrati mjesto koje je\u00a0u vrtu ili blizu njega.\u00a0<\/strong>Puno organskih otpadaka dolazi i iz ku\u0107anstva \u2013 ukoliko je to izvedivo, razmislite o mjestu izme\u0111u ku\u0107e i vrta.<\/p>\n

Kompost \u0107e povremeno trebati zalijevati, osobito u toplim, su\u0161nim razdobljima stoga je dobro da je\u00a0voda\u00a0negdje pri ruci.<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de polo\u017eaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati\u00a0polusjenovite polo\u017eaje.<\/strong> Toplina sunca \u0107e ubrzati procese razgradnje. Me\u0111utim, previ\u0161e sunca i topline mogu isu\u0161iti kompost.<\/p>\n

Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti\u00a0rahlo i dobro drenirano.<\/strong> U suprotnom bi zadr\u017eavanje teku\u0107ine moglo prouzro\u010diti truljenje, a time i neugodne mirise komposta. Tlo bi tako\u0111er trebalo biti\u00a0o\u010di\u0161\u0107eno od korova\u00a0prije postavljanja hrpe.<\/p>\n

Iako se kompost obi\u010dno postavlja negdje u dnu vrta, \u0161to dalje od pogleda, valjalo bi pripaziti da ne bude ba\u0161 neposredno uz ogradu. Oko kompostne hrpe bi bilo najbolje ostaviti oko 1,5 m slobodnog prostora.<\/strong><\/p>\n

Odabir kompostera, odnosno spremnika za kompost<\/h2>\n

Na velikim, otvorenim povr\u0161inama kompost se mo\u017ee jednostavno\u00a0slagati na hrpu.<\/strong> Za manje ku\u0107ne vrtove prikladniji su pak posude za kompost \u2013\u00a0komposteri.<\/strong><\/p>\n

Komposter je naj\u010de\u0161\u0107e\u00a0plasti\u010dan\u00a0ili\u00a0drven<\/strong>, ali mo\u017ee biti izra\u0111en i iz drugih materijala, npr. od metalne \u017eice, betonskih blokova ili \u010dak od staroga ro\u0161tilja. Drveni komposter je najbolji termoizolator. S druge strane plasti\u010dni komposter je lak\u0161e odr\u017eavati i premje\u0161tati.<\/p>\n

\n\t\t\t\t\t\t\tSavjet
\n\t\t\t\t\t<\/h3>\n

\n\t\t\t\t\t\tUkoliko \u017eelite\u00a0ekolo\u0161ki i najjeftiniji komposter, izradite ga sami od ve\u0107 kori\u0161tenih materijala – reciklirajte. Tako iz\u00a0drvenih paleta\u00a0mo\u017eete napraviti \u010detverokutni okvir bez dna.\t\t\t\t\t<\/p>\n

Plasti\u010dna ba\u010dva<\/strong>\u00a0koja vam vi\u0161e ne treba isto je odli\u010dna za komposter. Trebalo bi joj ukloniti barem tre\u0107inu dna kako bi kompost lak\u0161e disao. Za vrijeme kompostiranja ba\u010dvu vi\u0161e puta okrenite kako bi se materijal nekoliko promije\u0161ao.<\/p>\n

Trodijelni kompost \u2013 za sve one za koje je kompostiranje vrlo ozbiljna stvar<\/h2>\n

Trodijelni komposter<\/strong>\u00a0izra\u0111en je od tri drvena sandu\u010di\u0107a bez dna koji su postavljeni jedan uz drugoga (koristite nehr\u0111aju\u0107e \u010davle). Dimenzije pojedina\u010dnog sanduka su od 1 do 1,2 m \u0161irine\/du\u017eine te od 1,2 do 1,5 m visine \u2013 zna\u010di kvadrat 1,2 metra. Bilo bi idealno da su prednji dio mo\u017ee otvoriti kako bi se kompostna hrpa lak\u0161e premje\u0161tala.<\/p>\n

U prvi sanduk dajte svje\u017ei otpadni materijal<\/strong> iz kuhinje i vrta. Kada se napuni pri\u010dekajte otprilike od 7 do 10 dana, nakon \u010dega materijal prebacite u drugi sanduk<\/strong> i promije\u0161ajte. Ovdje se proces nastavlja sljede\u0107ih 10 dana zatim se masa prebacuje u tre\u0107i sanduk.<\/strong> U tre\u0107em sanduku se proces dobivanja komposta zavr\u0161ava. Kada je tre\u0107i sanduk prazan, on postaje prvi, prvi postane drugi i tako dalje.<\/p>\n

Za\u0161tita komposta?<\/h2>\n

Ovisno o vremenskim uvjetima, komposter \u0107e povremeno trebati za\u0161tititi od obilne ki\u0161e, snijega, vjetra, hladno\u0107e ili izravnoga sunca.<\/strong> U specijaliziranim trgovinama mo\u017ee se kupiti materijal koji je namijenjen upravo za pokrivanje komposta. \u017delite li, pak, u\u0161tedjeti ne\u0161to novca, iskoristite materijale koje imate pri ruci \u2013 slamu, karton ili crnu plasti\u010dnu foliju.<\/p>\n

Po\u010detak kompostiranja?<\/h2>\n

Tla na koja \u0107ete postaviti kompost neka budu rahla i o\u010di\u0161\u0107ena od korova.<\/strong> Osim toga, moraju biti ravna, kako bi kompost bio stabilan. Na dno polo\u017eite ne\u0161to\u00a0slame ili sijena\u00a0(10 cm) te zalijte vodom.<\/strong> Ovako pripremljen komposter spreman je za po\u010detak kompostiranja.<\/p>\n

Za postavljanje komposta najbolje godi\u0161nje doba je prolje\u0107e kada se tlo lagano ugrije i osu\u0161i ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.<\/strong><\/p>\n

Slaganje slojeva otpadaka<\/h2>\n

Organske otpatke po\u010dnite slagati na tla u vrtu i ne na betonsku podlogu.<\/strong> Na dno polo\u017eite ne\u0161to grublji materijal<\/strong>, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj \u0107e omogu\u0107iti bolje kru\u017eenje zraka i bolji protok vode.<\/strong><\/p>\n

Na to polo\u017eite razli\u010dite organske otpatke iz kuhinje (nikakvu plastiku) i vrta, poput listova, poko\u0161ene trave i kartona (bez natpisa). Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji poti\u010du fermentaciju i razvoj vi\u0161ih temperatura.<\/strong><\/p>\n

\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/p>\n

Me\u0111u otpatke se preporu\u010da nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva (odli\u010dno rje\u0161enje je organsko gnojivo za vrt <\/a>u peletima s dodatkom mikoriznih gljiva i leonardita). Visina kompostne hrpe koja se najvi\u0161e preporu\u010da je cca 1,5 m<\/strong>. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do \u010detvrtine svoje prve visine.<\/strong><\/p>\n

Uvjeti za kompostiranje<\/h2>\n

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu\u00a0zrak, vlaga i toplina.<\/strong> Kompostna hrpa mora biti\u00a0prozra\u010dna, kako bi se sprije\u010dilo vrenje. Kod ve\u0107ih koli\u010dina otpadaka, kompostnu hrpu moramo redovito prozra\u010divati odnosno prevrtati.<\/strong>\u00a0Koli\u010dina vlage\u00a0ovisit \u0107e o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima \u2013 kompost \u0107e ponekad trebati zaliti, a ponekad za\u0161tititi od oborina.<\/strong><\/p>\n

Temperatura\u00a0unutar kompostne hrpe mo\u017ee dose\u0107i\u00a070 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi<\/strong> prera\u0111uju\u0107i \u201ehranu\u201c \u2013 ugljik i du\u0161ik iz razgra\u0111enog bio otpada.<\/p>\n

\n\t\t\t\t\t\t\tSavjet
\n\t\t\t\t\t<\/h3>\n

\n\t\t\t\t\t\tOmjer ugljika i du\u0161ika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3 : 1 u korist ugljika. Ako ne mo\u017eete posti\u0107i ba\u0161 takav omjer, svakako se uvjerite da je ugljik vi\u0161e prisutan od du\u0161ika. Zeleni otpad\u00a0sadr\u017ei vi\u0161e du\u0161ika (ostaci trave, vo\u0107a i povr\u0107a, talog \u010daja i kave, gnoj). Ukoliko vam nedostaje sme\u0111i otpad mo\u017eete dodati i kokosova vlakna (sitnija ili deblja, ovisi o potrebi.\t\t\t\t\t<\/p>\n

\u0160to ide, a \u0161to NE ide u kompost<\/h2>\n

Pravilan\u00a0odabir materijala\u00a0za kompost te njegovo\u00a0pravilno odlaganje\u00a0va\u017eni su preduvjeti za proizvodnju visokokvalitetnog komposta.\u00a0Ve\u0107i otpadci se tako trebaju usitniti<\/strong>\u00a0(na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu sla\u017ee\u00a0u\u00a0tanjim slojevima\u00a0te se lagano zalijeva vodom.<\/strong><\/p>\n

Materijali koji spadaju u kompost jesu:<\/h2>\n